Na zaključnom ročištu u beogradskom Višem sudu u petak bi mogla
da bude doneta odluka u postupku rehabilitacije Dragoljuba Draže
Mihailovića, piše Danas.
Prema rečima Olivera Antića, jednog od punomoćnika podnosioca zahteva za rehabilitaciju i savetnika predsednika Srbije, ispunjeni su svi zakonski uslovi da se to desi.
Dodatni indikator da bi na ročištu zakazanom za 27. februar moglo da dođe do konačne odluke je i to što se suđenje premešta u Veliku sudnicu Palate pravde.
– Moguće je da će sudsko veće na sledećem ročištu doneti odluku, ali to ne možemo da znamo. Ispunjeni su svi zakonski uslovi da do toga dođe. Takođe, imajući u vidu da je pravo na suđenje u razumnom roku Ustavom zagarantovano pravo, a da se ovaj proces vodi već osam godina, dužina suđenja je prevazišla svaku meru – rekao je Antić.
Na poslednjem ročištu koje je bilo održano u septembru prošle godine, zbog promene u sastavu sudskog veća proces je bio odložen na neodređen vremenski period.
Proces rehabilitacije Dragoljuba Mihailovića je pokrenut 2006. godine, na inicijativu njegovog unuka Vojislava Mihailovića, a prvo ročište je bilo održano 2010. godine.
U međuvremenu, zahtevu su se pridružili Srpska liberalna stranka, na čelu sa Kostom Čavoškim, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesorka međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.
Zahtevom za rehabilitaciju se traži od suda da poništi presudu od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt streljanjem, kao i vraćanje građanskih prava.
Izvor: Danas
Prema rečima Olivera Antića, jednog od punomoćnika podnosioca zahteva za rehabilitaciju i savetnika predsednika Srbije, ispunjeni su svi zakonski uslovi da se to desi.
Dodatni indikator da bi na ročištu zakazanom za 27. februar moglo da dođe do konačne odluke je i to što se suđenje premešta u Veliku sudnicu Palate pravde.
– Moguće je da će sudsko veće na sledećem ročištu doneti odluku, ali to ne možemo da znamo. Ispunjeni su svi zakonski uslovi da do toga dođe. Takođe, imajući u vidu da je pravo na suđenje u razumnom roku Ustavom zagarantovano pravo, a da se ovaj proces vodi već osam godina, dužina suđenja je prevazišla svaku meru – rekao je Antić.
Na poslednjem ročištu koje je bilo održano u septembru prošle godine, zbog promene u sastavu sudskog veća proces je bio odložen na neodređen vremenski period.
Proces rehabilitacije Dragoljuba Mihailovića je pokrenut 2006. godine, na inicijativu njegovog unuka Vojislava Mihailovića, a prvo ročište je bilo održano 2010. godine.
U međuvremenu, zahtevu su se pridružili Srpska liberalna stranka, na čelu sa Kostom Čavoškim, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesorka međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.
Zahtevom za rehabilitaciju se traži od suda da poništi presudu od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt streljanjem, kao i vraćanje građanskih prava.
Izvor: Danas
+ komentarji + 1 komentarji
General Dragoljub Draža Mihailović je bio heroj i mudar vođa borio se protiv okupatora i sa partizanima a ne izdajnik i saradnik okupatora. Neka nam bog pomogne da konačno rehabilituju Dražu Mihailovića i da se ispravi nepravda i zatraži od suda da poništi presudu od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na kaznu smrti streljanjem, kao i vraćanje građanskih prava. Četinici i Partizani su se borili protiv okupatora, Četnici i Partizani su braća po krvi kako je rekao Gsopodin Jovan koga je igrao Lazar Ristovski u seriji „Selo gori a baba se češlja“ „Vi imate veoma tešku i odgovornu dužnost, ali u isto vreme imate lak posao, vama je ukazana velika čast, da probudite Srbiju, da postanete njena savest, da se jednom pomire četnici i partizani, da budu jednaki i u sramoti i u časti, da se jednom pomire naša braća u Srbiji da pokojni i satrveni počivaju u miru, a živi da se raduju, i da se pokajnički izljube“. Draža se za svoju zemlju borio mnogo pre Drugog svetskog rata, od Solunskog fronta i Kumanovske bitke. Treba reći da se i Josip Broz borio i pre Drugog svetskog rata, ali na strani Austrougarske, a protiv Srbije.
Objavite komentar