MOSKVA- Najveće proširenje Rusije od raspada Sovjetskog Saveza, aneksijom Krima, tokom ukrajinske krize, praćeno je cunamijem teških optužbi Zapada protiv lidera najprostranije zemlje, prikazane kao „šou jednog čoveka“. Seriju zapadnih sankcija protiv Moskve zbog Ukrajine, uz drastični pad cena nafte, koja je survala rublju za 50 procenata u odnosu na dolar, upotpunjava demonizacija predsednika Rusije Vladimira Putina.
Stare opise Putina kao autokrata koji vlada uz pomoć obaveštajne i vojne elite, verskih lidera, tajkuna i regionalnih vlastodržaca, zamenile su tvrdnje zapadnih medija da je „homofob“ i „ubica“. Nemačka kancelarka Angela Merkel je rekla da Putin „živi u drugom svetu“, a predsednik SAD Barak Obama da je „na pogrešnoj strani istorije“.
„Mesecima Zapad demonizuje predsednika Putina, sa figurama kao što su princ od Velsa ili Hilari Klinton, koje ga porede sa Hitlerom, zaboravljajući da je krizu podstaklo nepromišljeno provokativno guranje Ukrajine u EU „, navodi Kristofer Buker u britanskom dnevniku „Telegraf“.
Buljuci osuda nisu umanjili Putinovu popularnost u Rusiji, pa su optužbe zbog njegovih poteza u Ukrajini prenete na lični plan. U novom dokumentarcu nemačke TV stanice ZDF Putin se prikazuje kao alkoholičar i nasilnik koji je redovno tukao suprugu Ljudmilu u vreme kada je bio mladi obaveštajac KGB u komunističkom Drezdenu osamdesetih godina:
„Bio je depresivan, debeo, lenj“, tvrdi aktivista Mahsa Gesen u dokumentarcu pod naslovom „Putin, muškarac“.
Biograf Ben Džuda potonji sportski imidž ruskog lidera pripisuje Putinovom strahu od starenja, zbog čega se, navodno, tajno podvrgao i plastičnoj operaciji. Džuda Putina prikazuje kao oholog moćnika koji, puštajući da ga satima čekaju svi, od njegovih ministara, preko Merkelove, do britanske kraljice, poručuje: „Ja sam vama potreban, vi meni niste, pa čekajte“.
Američki profesor ruskih studija na Univerzitetu Prinston Stiven Koen se ne seća da je ijedan sovjetski komunistički lider bio toliko lično demonizovan u američkim medijima kao Putin, i to tokom cele decenije:
„Loše smo pisali o Brežnjevu, Andropovu, nismo ih voleli jer su predstavljali loš sistem. Ali nismo govorili da su oni sami davitelji, zločinci i ubice, što su reči koje se dodaju uz Putina“, primećuje Koen.
On uočava da „cunami sramno neprofesionalnih i politički zapaljivih članaka u vodećim novinama i magazinima“, koji slikaju Putina u vrlo negativnom svetlu, ne uzima u obzir velike stvari koje se događaju u regionu. Ne samo da je Putin demonizovan do granice neprepoznatljivosti, već se i cela ukrajinska kriza, smatra on, prikazuje pogrešno, kao težnja Ukrajinaca zapadnoj demokratiji i kapitalizmu, ispuštajući iz vida činjenicu da postoje bar dve Ukrajine – zapadna, koja želi pripajanje Zapadu, i istočna, koja teži bliskosti sa Rusijom.
„Mi Amerikanci smo imali tri predsednika zaredom koji su činili krupne greške u spoljnoj politici. Niko neće napisati da je Klinton bio veliki spoljnopolitički predsednik. Bušov rat u Iraku zauvek je obojio njegovu spoljnopolitičku reputaciju. Ni Obami se ne dive kao spoljnopolitičkom predsedniku… Putin je, s druge strane, 13 godina izuzetno uspešan nacionalni lider. Mit Romni je rekao „Vašington postu“ da je, kada se radi o zastupanju nacionalnih interesa, Putin bolji predsednik od Obame. Izgleda da je Putinu baš uspeh doneo tu vrstu „ogovaranja“, posebno u američkim medijima“, smatra Koen.
I bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer smatra Putina „ozbiljnim strategom“. Ali, kako navodi u američkom dnevniku „Vašington postu“, razumevanje američkih vrednosti i psihologije nije mu jača strana, baš kao što ni shvatanje ruske istorije i prirode nije blisko američkim političarima:
„Za Zapad, demonizacija Putina nije politika, to je alibi za odsustvo politike“, zaključuje Kisindžer.
Metak u potiljak
Najdalje je, čini se, otišao specijalni savetnik direktora CIA iz vremena predsednika SAD Ronalda Regana, Herbert Majer, tvrdnjame da se Putin, kao „ozbiljna opasnost svetskom miru“ ne zaustavlja dok ga neko ne „nokautira“:
„Ako je Putin suviše tvrdoglav da objavi da je njegova karijera završena, jedini način da se izbaci iz Kremlja je sa nogama napred i rupom od metka u potiljku. Ne bismo se bunili ni da, na primer, sledeći put kada se Putin bude vraćao u Moskvu iz još jedne posete dobrim prijateljima na Kubi, Venecueli ili Iranu, njegov avion plane u napadu neke paravojne grupe koja je, neobjašnjivo, došla do projektila zemlja-vazduh“, kaže Majer.
Izvor: Večernje novosti
Objavite komentar